Grčki heroji nabijali su kondiciju u brojnim antičkim gimnazijama koje su više nalikovale na suvremene teretane (podrijetlo eng. izraza gym) nego na ustanove srednjoškolskog obrazovanja. Poseban prostor predstavljala je palaistra u kojoj ste se mogli okušati u hrvanju, boksanju, dizanju utega, igrama s loptom... i to sve pod stručnim nadzorom. Naime, kako bi svaki trening tekao po uzusima struke, antički fitness-freakovi pobrinuli su se da - mnogo prije razmaženih kalifornijskih starleta – imaju svoje osobne trenere. Posljednji su bili iznimno cijenjeni ne samo zato što su pripremali sportaše za važna natjecanja nego i zato što su propisivali vježbe za liječenje različitih bolesti. Uz vježbe koje bi se danas mogle nazvati fizijatrijskima, Grci su posebno poticali one koje su podizale vojnu i natjecateljsku spremnost građana.
Grci su, navodno, vježbali goli kako bi na taj način slavili heroje i bogove. U istu svrhu mazali su se maslinovim uljem što se pokazalo toliko skupim da su za takve beauty tretmane morali skupljati donacije od države i lokalnih tajkuna. I onda govore da su metroseksualci opsjednuti tijelom...
S obzirom na dosta mršave spoznaje o ljudskom tijelu, u antici su primjenjivane prilično sustavne metode vježbanja i prehrane za razvoj muskulature. Uz to što su gutali goleme količine mladog sira, smokvi i mesine te do besvijesti dizali utege, nisu prezali ni pred manje konvencionalnim metodama povećanja snage. Tako je kontroverzni hrvač Milona iz Krotona, koji se mogao podičiti šesterostrukim osvajanjem Olimpijskih igara, godinama na leđima nosio tele dok nije postalo bik te tako – prema čuvenoj legendi – stekao nenadmašnu snagu. Na istom principu – postupnog povećanja opterećenja - danas se temelji proslavljen Weiderov sustav treninga kojem se podvrgnuo i Gerard Butler pripremajući ulogu antičkoga kralja Leonide u Snyderovu filmu '300'. Prije nego što je stao pred kamere, Butler je nekoliko mjeseci proveo s kondicijskim guruom Markom Twightom u njegovoj zloglasnoj teretani 'Gym Jones'. Torture koje je tamo proživljavao Butler je ovako opisao: 'Sve vježbe na koje me Mark Twight tjerao bile su toliko teške da sam na trenutke želio da nikada nisam rođen. Čak i više od toga. Poželio sam da on nikada nije rođen.' Nakon četiri mjeseca u 'Gym Jonesu', Butler se napokon mogao pohvaliti muskulaturom za koju su neki pogrešno sumnjali da je plod helenskog hormona rasta ili kompjutorskih trikova, a ne zahtjevnih tjelesnih priprema. Fizički treninzi imali su i mentalni učinak – pomogli su mu da se lakše uživi u lik koji je od dječačke dobi bio izložen teškim tjelesnim naporima.
Antički fitness marketing
Kako biste reagirali da vam netko pokloni vazu ili zdjelu s motivom bodybildera? Ili tapetu s likom Nevena Čorka? Ono što danas – na svu sreću - nećete moći kupiti ni u Končinskoj u staroj Ateni se prodavalo na svakom koraku. Malo je poznato da je opsjednutost tjelovježbom kod Grka bila toliko raširena da ste mogli prodati govno ako je na njemu bio propisno istesani torzo.Da se u antičkim 'teretanama' vježbanje nije zapostavljalo nedavno je znanstveno dokazao dr. Rossiter, koristeći se rekonstrukcijom atenske trijere (37 metara dug ratni brod sa 170 veslača). Rossiter je mjerio metaboličke sposobnosti sportaša koji su pokušali simulirati napore antičkih veslača. Istraživanje je pokazalo kako je utrenirani Atenjanin, hipotetički govoreći, dizao veću kilažu na benchu od današnjih zaljubljenika u fitness, unatoč modernim dijetama, L-karnitinima, proteinima i steroidima. Naime, rezultate svojeg istraživanja Rossiter je usporedio s klasičnim tekstovima koji bilježe izdržljivost atenskih veslača i zaključio kako su, čak i prema suvremenim standardima, mnogi Atenjani morali biti – za današnje pojmove - elitni sportaši. U članku koji donosi New Scientist today Rossiter objašnjava: 'Antička Atena imala je više od 200 trijera pa ako imamo na umu da je u jednoj bilo 170 veslača, možemo uvidjeti da su veslači činili respektabilan dio stanovništva. Iako je riječ o velikom broju muškaraca, svaki od njih bio je na razini najboljeg modernog sportaša. Ili su Atenjani znali za učinkovitije metode veslanja ili su bili ekstremno uvježbani. No naši podaci nedvojbeno nas upućuju na zaključak da su antički sportaši bili genetski bolje predisponirani za fizičke napore nego što smo mi danas.' Uz snagu, antički sportaši postavili su letvicu i u estetici muskulature koja je prema nekima približno dosegnuta samu u zlatnom dobu bodybuildinga 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća.
Drugim riječima, ako vas kojim slučajem put nanese u Grčku pa vam za oko zapne jedna od mišićavih statua, ne dajte se impresionirati - riječ je o još jednom antičkom štreberu koji u gimnaziji definitivno nije markirao...
