Svi smo mi bakterije

Najnovija istraživanja pokazala su da u ljudskom tijelu živi više bakterija nego što se to dosad mislilo. Čak štoviše, imamo više bakterija nego ljudskih stanica u tijelu. Samo brojčano, budući da ih je većina puno manja od naših stanica pa smo volumenom ipak svoji. Ono bitnije što su istraživanja pokazala je da bakterije sudjeluju u našem životu, a nisu samo slijepi putnici u našem tijelu kako se dosad smatralo.

Nismo jedini kojima je tako. Kod određenih vrsta glodavaca, oni bez bakterija trebaju unijeti čak triput više hrane za jednaku količinu nutrijenata, a slično je i s nama. Bakterije koje žive u našem želucu pomažu nam probaviti hranu i izvući iz nje korisne sastojke. Bez njih to bi bilo puno teže.

A otkud toliko stranih organizama u nama? Prve smo dobili odmah pri rođenju i prvom udahu. A većinom su došli preko majčine kože, dodira i, naravno, mlijeka (sada vidite kako je možete ucjenjivati!).

Ono što je možda i najfascinantnije u vezi nas i bakterija je da je nakon otkrića ljudskog genoma utvrđeno da je jako puno gena bakterijskog porijekla. Prevedeno, dobar dio naših karakteristika i nasljednih oblika dobili smo od bakterija koje žive u nama, a ne od majmuna (ili Boga). Pitanje koje znanstvenike muči je kada se to dogodilo. Većinu tih gena naši preci nemaju, što bi značilo da su novi u evolucijskom razvoju, ali neki znanstvenici tvrde da su nastali davno u evolucijskom razvoju (davno prije nego smo bili sisavci), ali su se iz nekog razloga sakrili kod naših predaka. Kako god bilo, sada su tu.

I stoga, kada sljedeći put pomislite kako ćete čvaknuti par antibiotika, razmislite samo koliko ćete dobrih bakterija ubiti te budite svjesni da su proljev i bol u želucu izazvani nedostatkom istih, a ne njihovom pojavom.